Tijekom Drugog svjetskog rata Porscheov ured preseljen je u Gmünd u Koruškoj. Nakon završetka rata Ferry Porsche i njegov tim ondje su, kao i u radionici u Zellu am See, radili na vitlima i traktorima te na popravcima bivših vojnih vozila.

Brat i sestra Louise Piëch i Ferry Porsche osnovali su austrijsku tvrtku Porsche Konstruktionen GesmbH u Gmündu 1. travnja 1947., pri čemu su oboje preuzeli direktorske uloge. Njihov je otac u to vrijeme još uvijek bio zatočen u Francuskoj. Nedugo nakon osnutka, tvrtka sa sjedištem u Austriji dobila je narudžbu talijanskog industrijalca Piera Dusija za izradu Formule 1. Iako “Cisitalia” zbog financijskih razloga nikada nije nastupila u utrci, prihodi od tog projekta bili su dovoljni da Louise Piëch i Ferry Porsche plate jamčevinu za svojega zatočenog oca i omoguće mu povratak kući.

Prvi Porsche: Ferry Porsche ostvario je svoj dugogodišnji san 1948. u koruškoj dolini Malta kada je razvio prvi sportski automobil koji je nosio ime Porsche. Temeljilo se na VW Bubi. Vozilo predstavljeno pod oznakom 356 postavilo je temelje marke Porsche, koja će kasnije postati legendarna. Prvi primjerak imao je motor smješten po sredini vozila, dok su naknadni ručno izrađeni coupéi u Gmündu već dobili stražnji motor. U radionicama u Salzburgu, u Alpenstraße, proizvedeno je oko deset kabrioleta Porsche 356.

Najpresudnija odluka u povijesti tvrtke donesena je, međutim, tisuću kilometara sjevernije, kada su saveznici odlučili pokrenuti proizvodnju Volkswagena u obnovljenoj Volkswagenovoj tvornici. Porscheovi inženjeri su pomogli u pokretanju proizvodnje. Istodobno je Ferry Porsche započeo ugovorne pregovore s novopostavljenim generalnim direktorom Volkswagena, Heinrichom Nordhoffom. Najvažnije odredbe ugovora odnosile su se na licencne naknade za svaku proizvedenu Bubu, odobrenje za proizvodnju sportskog automobila temeljenog na Bubi (Porsche 356), te prodaju kroz ono što će kasnije postati globalna VW mreža. Ugovor je uključivao i dogovor o tehničkim uslugama Porscheova konstruktorskog ureda te, naposljetku, odobrenje za obavljanje uvoza Volkswagena u Austriji. Ovaj opsežni ugovor u Bad Reichenhallu potpisali su Ferdinand Porsche, Ferry Porsche, Louise Piëch i Anton Piëch te generalni direktor VW-a Heinrich Nordhoff. Tako je konstrukcija VW Bube, koju je izradio Ferdinand Porsche, postala temelj kasnijeg velikog uspjeha Porschea u Salzburgu i Stuttgartu. Dana 7. rujna 1948. okružna uprava u Spittalu an der Drau izdala je obrtnu dozvolu na ime inženjera Ferdinanda Porschea za „trgovinu gospodarskim vozilima i dijelovima, ograničeno na proizvode proizvedene u tvornici motora u Wolfsburgu (kasnije Volkswagenova tvornica)”.

Godine 1949. brat i sestra Louise Piëch i Ferry Porsche preselili su sjedište Porsche Konstruktionen GesmbH iz Gmünda u Alpenstraße u Salzburgu. Dok su Louise i njezin suprug Anton Piëch (udala se za odvjetnika 1928.) bili u Salzburgu i napredovali s razvojem uvoza Volkswagena u Austriju, Ferry Porsche se vratio u Stuttgart. Tu je 1950. godine postavio temelje za proizvodnju sportskih automobila, a time i za današnji Porsche AG. Dvije Porscheove tvrtke u Stuttgartu i Salzburgu uvijek su ostale u zajedničkom vlasništvu brata i sestre Louise i Ferryja, a dijelile su zajedničke korijene prije nego što su postale neovisne tvrtke.

U svibnju 1949. u Salzburgu je konačno krenuo posao uvoza s prvih 14 VW Buba. Od 1950. godine Anton Piëch službeno preuzima funkciju direktora Porsche Konstruktionen GesmbH, koja je iste godine unaprijedila opskrbu kupaca izgradnjom središnjeg skladišta dijelova. To se pokazalo ključnim korakom u strategiji tvrtke da se iz običnog uvoznika razvije u velikog pružatelja usluga.

Ferdinand Porsche nije doživio fazu pokretanja novih obiteljskih tvrtki. Profesor je preminuo u Stuttgartu 30. siječnja 1951. u dobi od 75 godina.

Godinu dana nakon očeve smrti, obitelj je pogodila sljedeća sudbina. Anton Piëch također je neočekivano umro 1952. godine. Zbog toga je Louise Piëch iste godine preuzela kormilo još uvijek mlade tvrtke sa sjedištem u Salzburgu. U to je vrijeme imala 71 zaposlenika i tri lokacije – lokaciju na Alpenstraße, podružnicu u Gmündu i prostorije u Zell am Seeu. Majka četvero djece dugoročno je oblikovala Porsche Salzburg svojim neponovljivim elanom i snažnim vodstvom, vodeći rastuću tvrtku s velikom razboritošću i poslovnom oštroumnošću.

Liberalizacijom uvoza vozila u jesen 1953., koja je dovela do naglog rasta prodaje Buba (s 798 vozila 1952. na 2.675 u 1953.), započeo je veliki uzlet tvrtke. Louise Piëch uspjela je uspostaviti distribucijsku mrežu Volkswagen vozila i Porscheovih sportskih automobila diljem Austrije te je već u jednoj godini prvi put postigla tržišno vodstvo za marku Volkswagen (s prodanih 5.218 vozila i udjelom od 25,1%) – poziciju koju tvrtka od 1957. godine nije prepustila.

S porastom broja uvezenih vozila rasla je i sama tvrtka. Maloprodajni sektor – kasnije poznat kao Porsche Inter Auto (PIA) – počeo se oblikovati već početkom 1950-ih, a svoj je jasniji identitet dobio tijekom 1960-ih. Alpenstraße u Salzburgu bila je polazišna točka, a tijekom godina otvarale su se podružnice u Wiener Neustadtu (kojim je upravljao inženjer Ernst Piëch, najstariji sin Louise Piëch), Zell am Seeu, Kapfenbergu i na mnogim drugim lokacijama.

Godine 1956. otvorena je radionica na željezničkom kolodvoru, zajedno s novom zgradom za korisničke usluge, nazvanom “Porschehof I”, koja je kasnije dobila nadimak “plava zgrada”. Godine 1962. izgrađen je Porschehof II u Ulici Fanny-von-Lehnert, a njegov plavi Volkswagenov znak na krovu jasno je pokazivao svima gdje se u Salzburgu nalazi Volkswagen.

Tvrtka postavlja važne temelje današnjeg Porsche Holdinga Salzburg proširujući svoju ponudu usluga povezanih s automobilima. Porsche vrlo rano ubrzava razvoj u sektoru usluga uvođenjem rent-a-car usluge 1962. te leasing poslovanja 1966. godine. Kreativne marketinške kampanje pomažu da legendarna Buba postigne nove prodajne rekorde, unatoč svojoj tada već pozamašnoj “starosti”.

Nakon što je Louise Piëch 1965. dala zeleno svjetlo za osnivanje motosport odjela na lokaciji u Alpenstraße, Porsche Salzburg postupno je postao značajan igrač i na međunarodnim trkaćim stazama. Sportski automobili Formula Vee izazvali su pravu senzaciju krajem 1960-ih, među ostalim i zahvaljujući Jochen Rindtu, kasnijem austrijskom svjetskom prvaku Formule 1. Porsche Salzburg zablistao je 1970. na legendarnom 24-satnom Le Mansu, osvojivši s modelom Porsche 917 prvu ukupnu pobjedu za marku Porsche, koja će kasnije postati rekorder po broju trijumfa. Rally Buba također je izazvala veliki interes početkom 1970-ih, među ostalim i pobjedom na reliju Elba 1973. godine.

Razvoj elektroničke obrade podataka u Porscheu započeo je 1966. osnivanjem EDP odjela unutar Porsche KG. Nakon instalacije EDP sustava (IBM 360/30), 1967. je preuzeto upravljanje “automobilskim poslovanjem” – računovodstvo, upravljanje zalihama te izdavanje tipskih certifikata za sve Volkswagene uskladištene ili prodane u Austriji. Godinu kasnije, 1968., uslijedilo je preuzimanje “poslovanja rezervnih dijelova”. Uslijedila su i druga IT-rješenja: 1969. za upravljanje leasing ugovorima, a 1970. za obračun plaća zaposlenika u Salzburgu.